Što je kolonoskopija?
KADA JE KOLONOSKOPIJA POTREBNA?
Kolonoskopija je metoda izbora za dijagnostiku ili terapiju bolesti gornjeg dijela probavnog sustava: jednjaka, želuca i dvanaesnika. Najčešće se izvodi kod bolesnika s proljevima koji nisu zarazni (neinfektivna dijareja), kod promjene u ritmu pražnjenja stolice, kod pojave krvi ili sluzi u stolici ili neobjašnjivog gubitka na tjelesnoj težini.
Pored simptomatologije donjeg dijela probavne cijevi, kolonoskopija je jedina dokazana metoda u prevenciji kolorektalnog karcinoma. Stoga je toplo preporučamo u svrhu zdravlja kod onih pacijenata koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu kod članova obitelji u prvom koljenu (roditelji ili braća i sestre).Obzirom na pojavnost kolorektalnog karcinoma u našoj zemlji, svakako je preporuka da ovaj pregled obave svi naši građani stariji od 50 godina, naročito muškarci i pušači.
DA LI JE KOLONOSKOPIJA SIGURNA PRETRAGA?
Da, kolonoskopija je sigurna pretraga. Radi se uglavnom od dijagnostičkoj pretrazi, kojom liječnik pregledava sluznicu donjeg dijela probavne cijevi, i po potrebi uzima uzorke sluznice za patohistološku dijagnostiku. U slučaju da je kolonoskopija terapijske naravi, odnosno da je potrebno ukloniti sluzničke novotvorine (polipe) debelog crijeva, može se pojaviti krvarenje ili može doći do perforacije crijeva. Ipak, treba napomenuti da su ove komplikacije iznimno rijetke (0,1-0,3 događaja na 1000 kolonoskopija). Stoga je bitno da pretragu radi liječnik endoskopičar s duogodišnjim iskustvom.
Pored toga, aparat i sav potreban pribor se neposredno prije izvođenja pretrage dezinficira prema prema standardiziranim preporukama.
DA LI KOLONOSKOPIJA BOLI?
U većini slučajeva kolonoskopija se dobro tolerira. Tijekom pretrage liječnik upuhuje zrak u crijevo pa je moguća nelagoda radi distenzije trbuha. Također, u nekim situacijama kolonoskopija može boljeti, pogotovo kod osoba koje su gracilne građe ili kod onih koji imaju izvršene prethodne operacijske zahvate u abdomenu). Kod ovih bolesnika savjetujemo izvesti pregled u prisvjesnoj sedaciji (anesteziji).
KAKO SE PRIPREMITI ZA KOLONOSKOPIJU?
Tijekom pretrage liječnik pregledava sluznicu donjeg dijela probavne cijevi, pa je za uspjeh procedure ključna dobra priprema bolesnika, odnosno crijevo treba dobro očistiti. Ova priprema uključuje primjenu laksativa (polietilen glikola) i posebni dijetetski režim.
Loša priprema za kolonoskopiju: crijevni sadržaj onemogućava pregled sluznice debelog crijeva |
Dobra priprema za kolonoskopiju: jasno se vidi sluznica debelog crijeva |
Ako crijevo nije čisto, otvara se mogućnost previda značajne patologije u lumenu (unutrašnjosti crijeva), stoga u Centru za ekspertnu medicinu posebnu i koristimo individualizirane protokole za pripremu bolesnika za kolonoskopiju
Pored toga koristimo suvremene dijagnostičke aparate s mogućnošću prikaza u uskopojasnom spektru („narrow band imaging“), kao i digitalnim povećanjem, čime nam je omogućena minuciozna analiza sluznice debelog crijeva i time dodatno poboljšavamo dijagnostičku preciznost pretrage.
Bitno je napomenuti da su ove napredne slikovne metode (digitalno uvećanje slike i prikaz pod uskopojasnim spektrom), naročito korisne u endoskopskoj analizi polipa kolona. Ovdje u većini slučajeva nije potrebna dodatna patohistološka analiza, čime se ubrzava postupak dijagnostike, uz financijske uštede sa strane pacijenta
Prikaz polipa kolona pod normalnim svjetlom |
Prikaz polipa kolona u uskopojasnom spektru |
| Prikaz polipa kolona u uskopojasnom spektru s uvećanjem
|
Resekcijsko mjesto nakon uklanjanja polipa (polipektomija) |
ŠTO NAKON KOLONOSKOPIJE?
Nakon uvida u stanje sluznice donjeg dijela probavne cijevi, u većini slučajeva se stiže do dijagnoze, i može se započeti liječenje. Tijekom pretrage prema potrebi mogu se uzeti uzorci za patohistološku dijagnostiku (PHD). Tada je obično nužno pričekati nalaz patologa (otprilike 3-4 radna dana).
U nekim slučajevima, moguće je da će biti potrebne dodatne laboratorijske pretrage i slikovne metode (ultrazvuk abdomena ili kompjuterizirana tomografija), kako se bolje ocijenila proširenost neke bolesti.
U slučaju da su prilikom pregleda uočena pojedina patološka stanja sluznice, liječnik može tijekom pretrage učiniti terapijsku intervenciju, npr. uklanjanje polipa.
Nakon pretrage možete slobodno jesti i uzimati tekućinu, i obavljati svoje svakodnevne aktivnosti, izuzev ako ste pregled radili u sedaciji („anesteziji“), tada će biti potrebno pričekati 40-tak minuta radi razbuđivanja. Nakon anestezije se ne preporuča upravljanje motornim vozilima.
U slučaju da imate dodatna pitanja vezana za kolonoskopiju, obratite nam se s povjerenjem.
