05/05/2026
Svake godine Svjetska Gastroenterološka Organizacija (the World Gastroenterology Organisation, WGO) obilježava Svjetski dan zdravlja probave (the World Digestive Health Day, WDHD) kroz javnozdravstvene kampanje koje podižu svjesnost o prevenciji, učestalosti, dijagnostici i liječenju probavnih bolesti i poremećaja. Ove godine u fokusu kampanje je kronični proljev (Chronic Diarrhea: Don’t Flush the Signs Away) koja se obilježava u petak 29. svibnja 2026. Kronični proljev nije samo neugodnost, već signal tijela koji zahtijeva pažnju. Povodom Svjetskog dana zdravlja probave, donosimo vodič kroz uzroke, simptome i suvremene metode dijagnostike koje pomažu u otkrivanju skrivenih bolesti probavnog sustava.
Što je zapravo kronični proljev (dijareja)?
Za razliku od akutnog proljeva koji obično prolazi za nekoliko dana, kronična dijareja definira se kao pojačana učestalost stolica (tri ili više dnevno) koja traje duže od četiri tjedna. Stolica je obično rijetka, vodenasta ili kašasta, a često je praćena osjećajem hitnosti ili grčevima.
Svjetska gastroenterološka organizacija (WGO) ove godine kroz kampanju “Kronična dijareja: nemojte isprati znakove” apelira na važnost pravovremenog pregleda. Ignoriranje simptoma može dovesti do dehidracije, gubitka hranjivih tvari i pogoršanja osnovne bolesti.
Najčešći uzroci kronične dijareje
Razumijevanje uzroka ključno je za određivanje terapije. Dugotrajni proljev rijetko je izoliran problem; on je najčešće simptom nekog od sljedećih stanja:
1. Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)
Ovo je jedan od najčešćih funkcionalnih poremećaja. Iako ne uzrokuje trajno oštećenje crijeva, značajno utječe na kvalitetu života. Često je povezan sa stresom i prehranom.
2. Upalne bolesti crijeva (IBD)
Bolesti poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa uzrokuju kroničnu upalu probavnog trakta. Ovdje su simptomi često ozbiljniji te uključuju krv u stolici, gubitak težine i anemiju.
3. Intolerancije i alergije na hranu
Nepodnošenje laktoze, fruktoze ili celijakija (intolerancija na gluten) direktni su krivci za probavne smetnje. Pravilno testiranje serumskih markera celijakije prvi je korak u dijagnostici.
4. Infekcije i lijekovi
Određene parazitarne infekcije ili dugotrajna primjena antibiotika mogu narušiti crijevnu mikrofloru, što rezultira kroničnim tegobama.
Simptomi koji zahtijevaju hitan pregled
Iako svaki dugotrajni proljev zahtijeva konzultaciju s gastroenterologom, određeni “alarmantni simptomi” sugeriraju da je potrebna hitna obrada:
-
Prisutnost krvi ili sluzi u stolici.
-
Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine.
-
Noćni proljevi koji bude pacijenta iz sna.
-
Povišena tjelesna temperatura i opća slabost.
-
Laboratorijski nalazi koji ukazuju na anemiju (nisko željezo ili B12).
Dijagnostički postupci: Kako doći do dijagnoze?
Moderna gastroenterologija omogućuje precizno utvrđivanje uzroka problema. Kvalitetna obrada počinje detaljnim razgovorom i laboratorijskim pretragama, no zlatni standard su endoskopske metode.
Kolonoskopija i gastroskopija
Kolonoskopija je najvažnija metoda za pregled debelog crijeva i završnog dijela tankog crijeva. Tijekom zahvata moguće je učiniti polipektomiju ili uzeti uzorke tkiva (biopsiju) za daljnju analizu. Gastroskopija se koristi ako se sumnja da problem potječe iz gornjeg dijela probavnog sustava, poput celijakije ili gastritisa.
Ultrazvuk abdomena
Kao neinvazivna metoda, ultrazvuk abdomena pruža uvid u stanje jetre, gušterače i žučnih puteva, što je nužno za isključivanje hepatoloških uzroka probavnih smetnji.
Laboratorijska obrada i testiranja
Osim vizualnog pregleda crijeva, ključno je provjeriti:
-
Serumsku vrijednost mikronutrijenata: Željezo, vitamin B12 i folna kiselina često su niski kod osoba s kroničnom dijarejom zbog loše apsorpcije.
-
Markere celijakije: Specifični serumski markeri mogu potvrditi ili isključiti ovu autoimunu bolest.
-
Nutritivne alergene: Testiranje pomaže u definiranju eliminacijske dijete.
