Voćarska 1410000 ZagrebPON-PET10-19NAZOVITE NAS01/4635800099 4635 800


ODJELI

Neurologija

Neurologija

Dogovorite pregled

RADNO VRIJEME:


PONEDJELJAK-ČETVRTAK 10-19
telefonske informacije od 8-20h
PETAK:10-14
telefonske informacije od 8-16h

Liječnici

VESNA ŠERIĆ

Saznaj više o doktoru


Slobodno se informirajte

KONTAKTI





Živčani sustav je esencijalni dio živućeg organizma, a iako čini samo 2% ljudskog tijela, nema niti jednog segmenta organizma do kojeg ne dopire.

Vjerojatno niti u jednoj grani medicine ne možete sagraditi kliničku sliku tako egzaktno (u pogledu lokalizacije) kao u kliničkoj neurologiji. Da bi to postigli nije Vam dovoljno samo poznavanje anatomije, fiziologije živčanog sustava te promjene koje se dešavaju za vrijeme patološkog procesa već je izuzetno važno razumijevanje ontogeneze i filogeneze živčanog sustava, te posebno neuropsihologije, neuroendokrinologije, neurofarmakologije, psihijatrije i itd.

Razvoj neurološke znanosti donio je niz novih saznanja o funkcioniranju mozga u zdravlju i bolesti što je omogućilo razumijevanje i novi pristup dijagnostici i liječenju mnogih neuroloških bolesti
Zbog njihove učestalosti (moždani udar, glavobolje, epilepsije, demencije, neurodegenerativne bolesti, bolesti kralježnice) zbog njihovog kroničnog tijeka i potrebe rehabilitacije (multipla skleroza, Parkisnonizam, mijastenija, amiotrofična lateralna skleroza…) su svakodnevnica svih liječnika.
Pri pregledu neurološkog bolesnika, uvijek se pitamo što je uzrok oštećenja i gdje se nalazi to oštećenje.
Oštećenja mogu biti žarišna (fokalana),multifokalna (diseminirana) ili generalizirana (difuzna )
Pojedinačna oštećenja su tumori, hemoragije, moždani infarkti, apcesi i sl. dok su Multifokalna oštećenja izazvana brojnim izoliranim oštećenjima unutar nervnog sustava npr. Multipla skleroza.
Kod generaliziranih oštećenja zahvaćene su strukture moždanog tkiva, npr. kod intoksikacija
( otrovanja ) ili difuzne ateroskleroze.

Važno je istaknuti kako sama oštećenja Središnjeg živčanog sustava ( SŽS ) uzrokuju neurološke znakove i simptome koji mogu biti opći ili lokalizirani.
Lokalizirani znakovi i simptomi obuhvaćaju žarišna neurološka oštećenja, kao što su poremećaji vida žarišna epilepsija, poremećaj pojedinih kranijskih živaca i sl.
Neka neurološka oštećenja uzrokuju nesposobnost kao što je plegija (oduzetost, anestezija, afazija i sl.) druga pak neurološka oštećenja uzrokuju iritativno djelovanje pa nastaju nevoljni pokreti, neki tipovi žarišnih epilepsija i sl.
Simptomi oboljenja predstavljaju način na koji pacijent doživljava i iskazuje neku tegobu. Najčešći neurološki simptomi se manifestiraju kao :glavobolja, sinkopa, vrtoglavica, gubitak svijesti, smetnje vida, smetnje sluha , smetnje govora, slabosti ( pareze ili paralize ) trnjenje i mravinjanje te ujedno i smetnje raspoloženja, usnivanja i spavanja.
Znakovi neurološkog oboljenja su manifestacija bolesnikovih tegoba u očima liječnika. Oni su funkcionalna odstupanja od normalnog koje ispitivač otkriva prilikom neurološkog pregleda.

Ukoliko u svakodnevnom funkcioniranju osjetite poteškoće poput: glavobolje, zamagljenog vida, promjena u ponašanju, kroničnog umora, promjenu ravnoteže ili koordinacije, trnce u rukama ili nogama, smanjenu pokretljivost u rukama ili nogama, nerazgovjetan govor, slabost ili ukoliko ste doživjeli/preživjeli psihičku ili fizičku traumu preporučuje se napraviti neurološki pregled.
Neurološki pregled uključuje anamnezu (anamneza sadašnje bolesti, osobna anamneza, obiteljska anamneza) i neurološki status.
Neurološki status će, ukoliko postoje, utvrditi kliničke znakove oštećenja: vidnog sustava, slušnog sustava, motorike i osjeta, ravnoteže, koordinacije, evaluirati će reflekse i ostalo.
Uobičajeni pregled za utvrđivanje neurološkog statusa sastoji se od:

  • Utvrđivanja mentalnog statusa (bolesnikova razina svijesti i interakcija s okolinom) koji se može procijeniti razgovorom s pacijentom i utvrđivanjem njegove svijesti o osobi s kojom razgovara, trenutnom mjestu i vremenu.
  • Utvrđivanja motoričkih funkcija i ravnoteže koje se provjeravaju jednostavnim testom “guranja” kada osoba stoji, hoda ili ako stoji zatvorenih očiju, a pritom ga se lagano gurne u jednu ili drugu stranu.
  • Pregleda refleksa upotrebom refleksnog čekića. Refleksni čekić koristi se na različitim točkama na tijelu za testiranje brojnih refleksa, koji se primjećuju kretanjem koje čekić izaziva.
  • Provođenja senzornog testa koji provjerava funkcioniranje pacijentovih osjeta. To se može učiniti korištenjem različitih instrumenata: tupe igle, metalnih predmeta, mokre vate, ili drugih predmeta na način da se može dodirnuti pacijentove noge, ruke ili druge dijelove tijela i navesti ga da prepozna prirodu dodira (na primjer, vruć ili hladan, oštar ili tup).
  • Procjene živaca mozga kako bi se utvrdilo funkcioniranje mozga i to:
    prepoznavanje mirisa;
    razni testovi vida;
    pregled živaca lica;
    ispitivanje sluga;
    prepoznavanje okusa;
    pregled živaca povezanih s gutanjem;
    koordinacija jezika i govora.
  • Koordinacijskog ispita pri kojem pacijent hoda po liniji na podu. Pacijenta se također može uputiti da brzo dodirne prste, stopala, nos ili neki drugi dio lica, zatvorenih očiju.

Recentni članci

No more posts

centar za
ekspertnu
medicinu


01/4635800, 099/4635800, info@cem.hr

Pratite nas!


Voćarska 14, 10000 Zagreb

Pronađite nas na karti!


Copyright by BoldThemes 2024 All rights reserved.