Voćarska 1410000 ZagrebPON-PET10-19NAZOVITE NAS01/4635800099 4635 800

Slabokrvnost

Slabokrvnost

31/05/2017
1145851025.jpg

Slabokrvnost ili anemija je jedna od najčešćih bolesti ili, bolje rečeno, bolesnih stanja u medicini. Budući da bez krvi život nije moguć, naziv anemija (an – negacija i haima – krv, tj. beskrvnost) ne odgovara stvarnomu stanju. Zašto? Anemične osobe imaju samo smanjen broj eritrocita, odnosno količinu hemoglobina pigmenta u eritrocitima koji prenosi kisik, a ne potpuni nedostatak krvi. Riječ je o “malokrvnosti” ili “slabokrvnosti”, a ne o “beskrvnosti”. No, do danas nijedan pokušaj zamjene naziva anemija, koji je godine 1843. uveo Gabrijel Andral, nije uspio.

Anemija se može pojaviti ili kao bolest ili, što je češće, javlja se uz brojne druge bolesti. Bez obzira na to kako nastaje i čime je uzrokovana, njezina je definicija uvijek ista: to je stanje smanjenoga broja crvenih krvnih tjelešaca (eritrocita) u perifernoj krvi. Puno se češće koristi određivanje pigmenta u crvenim krvnim stanicama, hemoglobina koji služi kao glavni prenositelj kisika u krvi. Ponekad se u definiciji slabokrvnosti koristi vrijednost hematokrit, vrijednost koja označuje postotak volumena pune krvi koji zauzimaju eritrociti. Ova tri mjerna parametra predstavljaju najvažniji dio crvene krvne slike.

Slabokrvnost je veliki javnozdravstveni problem, što je ponukalo Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) da predloži definiciju anemije. Prema SZO-u, anemija je određena koncentracijom hemoglobina. U muške osobe slabokrvnost je prisutna ako je hemoglobin <130 g/L, a u ženske osobe ako je hemoglobin <120 g/L.

Koncentracija svih triju navedenih mjernih parametara crvene krvne slike ovisi o odnosu eritrocitne mase i plazme. To znači da će im vrijednosti biti niže ako je eritrocitna masa smanjena u odnosu prema plazmi ili ako je plazma povećana s obzirom na eritrocitnu masu. Primjerice u trudnice se eritrocitna masa pri kraju trudnoće povećava oko 25%, a plazma za oko 50%, što ima kao posljedicu smanjenje koncentracije hemoglobina, hematokrita i broja eritrocita, iako je apsolutna masa eritrocita povećana. U bolesnika s anemijom koji je izgubio jako puno tekućine, laboratorijski znakovi anemije bit će uočljivi tek nakon korekcije manjka tekućine odnosno plazme. Osobe koje žive na visinama, te pušači koji su davatelji krvi imaju u prosjeku više vrijednosti hemoglobina i hematokrita od ostale zdrave populacije.

Podjela slabokrvnosti

Dva su temeljna pristupa. Prvi, nastoji utvrditi mehanizam koji je doveo do slabokrvnosti i drugi morfološki pristup koji dijeli anemije s obzirom na veličinu crvenih krvnih tjelešaca.

Temeljem prvog pristupa slabokrvnost se može pojaviti zbog jednog od triju neovisnih mehanizama: smanjenog stvaranja crvenih krvnih tjelešaca, njihovog ubrzanog propadanja u perifernoj krvi i gubitka eritrocita najčešće zbog krvarenja.

Smanjeno stvaranje crvenih krvnih tjlešaca. Tijekom 24 sata u normalnim uvjetima 1% ukupne mase eritrocita propada i zamjenjuje se novostvorenim eritrocitima iz koštane srži. Anemija će se pojaviti ako koštana srž ne stvori potrebnu količinu eritrocita. Novostvoreni će eritrociti nadomjestiti stanice koje propadaju zbog starosti. Smanjeno stvaranje eritrocita posljedica je slabosti koštane srži da stvara eritrocite bilo da u koštanoj srži nedostaje krvotvorno tkivo ili je isto potisnuto upalnim ili tumorskim stanicama. Ovaj se tip anemije može razviti zbog niske razine hormona koji stimuliraju stvaranje eritrocita kao što je eritropoetin. U stanjima kroničnog bubrežnog zatajenja eritropetin se ne stvara u bubrezima pa nastaje anemija. Smanjeno je stvaranje eritrocita obilježje i anemija zbog poremećaja u sazrijevanju. Za sazrijevanje jezgre potrebni su vitamin B12 i folna kiselina. Za sazrijevanje citoplazme tj. za stvaranje hemoglobina koji se nalazi u citoplazmi zrelih eritrocita potrebno je željezo. Ako nema vitamina B12, folne kiseline ili željeza razviti će se slabokrvnost.

Povećano propadanje eritrocita. Eritrociti u prosjeku žive oko 120 dana. Život eritrocita koji je kraći od 100 dana upućuje na ubrzano propadanje ili tzv. hemolizu eritrocita. Ovaj se tip anemije naziva hemolitičkom anemijom.

Gubitak eritrocita. Gubitak krvi, odnosno eritrocita najčešći je uzrok anemije. Krvarenje se može očitovati kao klinički jasno krvarenje zbog traume, obilno krvarenje iz probavnoga trakta (krvarenje na stolicu, povraćanje ili iskašljavanje krvi) te obilno ginekološko krvarenje. Krvarenje može biti tek minimalno, npr. kod raka ili polipa debeloga crijeva, obilnijih mjesečnica ili može nastati kao posljedica čestih venepunkcija za dijagnostičke pretrage, nakon opetovanih dijaliza ili prečestih darivanja krvi i krvnih pripravaka.

Na temelju veličine eritrocita anemije se mogu podijeliti u tri skupine mikrocitne (mali eritrociti), normocitne (eritrociti normalne veličine) i makrocitne anemije (veliki eritrociti). Za veličinu eritrocita služi nam indeks MCV koji se izračuna tako da se vrijednost hematokrita podijeli s brojem eritrocita (tabl. 1.).

 

Tablica 1. Podjela anemija prema veličini eritrocita

Mikrocitna anemija

MCV < 80 fL

Normocitna anemija

MCV 80-100 Fl

 

Makrocitna anemija

MCV > 100 fL

Anemija zbog manjka željeza

Rijetke anemije

akutni gubitak krvi

anemija kronične bolesti (anemija koja prati infekcije, upale, zloćudne tumore)

anemija zbog nedostatka krvotvornog tkiva u koštanoj srži (aplastična anemija)

kronično zatajenje bubrega

endokrinološki poremećaji

manjak hormona štitnjače i hipofize

 

intoksikacija alkoholom

manjak folne kiseline

manjak vitamina B12

povećani broj mladih eritrocita*

hemolitička anemija

odgovor na gubitak krvi

(akutno, obilno krvarenje)

odgovor na liječenje

(željezo, B12, folati)

jetrene bolesti

centar za
ekspertnu
medicinu


01/4635800, 099/4635800, info@cem.hr

Pratite nas!


Voćarska 14, 10000 Zagreb

Pronađite nas na karti!


Copyright by BoldThemes 2024 All rights reserved.