ZAŠTO JE VAŽAN ZDRAV GLAS I KAKO POSTAJE BOLESTAN?

POSVEĆENO SVJETSKOM DANU GLASA 2024

Piše: prof. dr. sc. Santa Večerina Volić

ZAŠTO JE VAŽAN ZDRAV GLAS I KAKO POSTAJE BOLESTAN?

Prednost dijagnostike bolesti glasa i glasnica je što se promjena u glasu čuje i treba biti znak upozorenja i potrebe pregleda glasnica.

Ponekad glas samo ružno zvuči i radi se o glasovnoj estetici, ali tanka je granica između nelijepog glasa i bolesnog glasa. Osim toga, takozvani grubi i nelijepi glasovi su često vezani za forsirani glas i s vremenom dovedu do bolesti samih glasnica ili drugih dijelova grkljana.

Velika je razlika između akutne i kronične promuklosti.

Akutna promuklost ili čak potpuni gubitak glasa javlja se u virozi, kod jakog kašlja, udarca u grkljan ili kao posljedica ekstremne uporabe glasa.

Do potpunog gubitka glasa može doći i uslijed akutnog stresa. Kod nagle akutne promuklosti vezane uz virozu, (osim kod glasovnih profesionalaca) moguće je neko vrijeme samo pratiti razvoj simptoma, ali kod drugih uzroka neophodan je brzi endoskopski pregled glasnica. Endoskopijom najčešće otkrivamo akutnu upalu, edematozni višak tkiva i hematome. Kod akutnih edema primjenjujemo i najnoviju antioksidativnu terapiju kojom se oporavlja oštećeno tkivo. Hematomi na glasnicama se često javljaju kod žena predmenstrualno, kada su glasnice bolje prokrvljene pod utjecajem progesterona. Tada u kombinaciji s glasovnim ekscesom ili velikom glasovnom uporabom dolazi do puknuća krvnih žila i hematoma. U takvim slučajevima osim potpune šutnje preporučamo i terapiju sa stabilizatorima kapilara.

Akutna upala grkljana

Hematom glasnice

Akutni edem glasnice

Kod akutne promuklosti važna je šutnja i zabranjen je šapat.

Često su glasnice kod glasovnih profesionalaca i umjetnika već kronične promijenjene, a virusna upala ili ekstremna uporaba glasa dovodi do pogoršanja glasa i nalaza na glasnicama. Tada, često koristeći najnovije antioksidativne enzime, možemo poboljšati glas i omogućiti umjetničku izvedbu.

Kronična je promuklost najčešća u pušača, kod gastrolaringealnog refluksa, kod krive i forsirane glasovne uporabe (pogotovo profesionalne), ili kod alergijskih i anatomskih promjena u rezonantnim šupljinama (nosne šupljine, nosno ždrijelo). Na glas utječe i stanje u respiratornom traktu. Oni sa reduciranim plućnim kapacitetom imaju slabiji, obezvučen glas. Kod hormonskih poremećaja također dolazi do značajnih promjena u glasu.

Kod pušača, češće kod žena dolazi do dubokog, bubnjajućeg, skoro muškog glasa jer zbog utjecaja cigaretnog dima i visoke temperature nastaje edem i destrukcija u inače vrlo pravilnoj strukturi sluzničkog omotača glasnica.

Pušački edem- jednostrani

Pušački edem- obostrani

Pravilna struktura sluzničkog omotača glasnica- paralelne kolagene i elastične niti

Pokidane niti kod pušačkog edema

Kod pušačkog edema glasnice postaju voluminozne, inertne i titraju niskom frekvencijom što dovodi do dubokog glasa. Ti pušački edemi se postepeno razvijaju, postoji genetska sklonost za njihovo nastajanje i mogu ostati diskretni ako se na vrijeme prekine s pušenjem.

Pušenje dovodi i do displazije epitela glasnica, bijelih naslaga na glasnicama (takozvanih rizičnih lezija na glasnicama) i do karcinoma. Zato pušači moraju redovito kontrolirati svoj vokalni trakt. Tim više što su neki od njih kronično promukli, pa promuklost nije nagli simptom koji upozorava.

Rizična lezija glasnice

Rizična lezija glasnice

Karcinom glasnice

Kronično su promukli i oni čije su glasnice opterećene papilomima uzrokovanim s humanim papiloma virusom. Te promjene treba odstraniti i patohistološki analizirati. Djeca također mogu biti promukla zbog papiloma na glasnicama. Zato je važno svakom duže promuklom djetetu pogledati glasnice.

Papilomi na obje glasnice

Kod forsirane i velike glasovne uporabe žene i djeca dobivaju takozvane vokalne nodule- čvoriće na glasnicama. Taj nodularni višak tkiva nastaje zbog snažnog sraza glasnica u vibratorno eksponiranom dijelu slobodnog ruba (granica prednje i srednje trećine glasnica).

Vokalni noduli

Tada je glas šuman i forsiran jer je zatvaranje glasnica tijekom vokalizacije onemogućeno. Kod zlouporabe glasa mogu nastati polipi i fonotraumatske ciste glasnica.

Polip glasnice

Cista glasnice

Cista glasnice

Ciste glasnica su ipak najčešće prirođene, rijetko fonotraumatske. Polipe i ciste glasnica operiramo, a vokalne nodule možemo pokušati smanjiti ili izliječiti promjenom glasovnog ponašanja, što osim vokalne terapije i terapije lijekovima, uključuje i psihološku pomoć. Mogu pomoći pomoći i postupci za poboljšanje mekoće i elastičnosti sluznice glasnica kako bi fonatorni sraz bio blaži. Ipak, ponekad ih je potrebno fonokirurški odstraniti.

Sve operacije na glasnicama treba izvoditi prema fonokirurškim pravilima kao se ne bi oštetilo vibratorno vrijedno tkivo.

Kod muškaraca se najjači fonatorni sraz događa u stražnjem dijelu glasnica zbog čega na tom mjestu nastaju fonotraumatski granulom i kontaktni ulkus. Njihovo je nastajanje potencirano gastrolaringealnim refluksom i gubitkom elasticiteta glasnica. Liječi se antirefluksnim lijekovima, vokalnom terapijom i poboljšanjem elastičnosti glasnica. U nekim je slučajevima nužna fonokirurška intervencija.

Granulom i kontaktni ulkus

Značajno veći problem od viška tkiva su tanke glasnice, izgubljenog elasticiteta, glasnice s ožiljcima u vibratornom sloju, te udubljenja poput bora (glotidni sulkus) u slobodnom rubu glasnica, zbog čega glas postaje slab, obezvučen, glas mladih ljudi zvuči kao glas starijih ljudi. Do takvih promjena na glasnicama dolazi i zbog fonotraume i zlouprabe glasa, starenja tkiva, ali mogu biti i prirođene.

Dobna degeneracija glasnica

Brazda (sulcus) slobodnih rubova glasnica

Ožiljci u sluznici glasnica

Tada se često javljaju i nadomjesni mehanizmi aktivnosti lažnih glasnica kako bi se popravio glas. Time taj slabi glas postaje još šumniji i hrapaviji, popraćen velikim naporom mišića grkljana te iznimno zamorljiv.

Nadomjesna aktivnost lažnih glasnica

Tek je moderna fonijatrija otkrila degenerativne bolesti glasnica koje dovode do vrlo loših glasova velikog broja ljudi, češće starijih. Time se u fonijatriji i fonokirurgiji otvorilo izazovno i važno područje regeneratorne medicine. Tako oštećene glasnice pokušavamo oporaviti regeneratornim preparatima i ciljanom stimulativnom vokalnom terapijom. Također primjenjujemo filere koristeći najnovije spoznaje iz područja regeneratorne medicine. U fonijatriji i fonokirurgiji važno je primijeniti one filere koji osim povećavanja mase glasnica ili ispunjavaju bora na glasnicama, također vraćaju glasnici viskoleasticitet i glotidni val, kao preduvjet normalnog vibratornog procesa i glasa.

Na glas utječu i druge bolesti. Nakon operativnih zahvata na štitnjači i vratu, medijastinumu i plućima, može dođi do oštećenja povratnog živca koji pokreće glasnice. Do oštećenja tog živca može doći i kod tumora u medijastinumu, tumora bronha ili pluća, ili nakon virusnih bolesti kao što su gripa ili korona. Čak i popuštanje srčanog mišića može zbog pritiska uvećanog srca dovesti do oštećenja živca. Kod paralize povratnog živca nepoznatog uzroka najprije treba otkriti uzrok, ali i vrlo brzo krenuti s glasovnom terapijom. Također preporučamo čim prije primijeniti filere hijalurona kako se ne bi razvili pogrešni nadomjesni mehanizmi. U slučaju da glasovna terapija ne dovede do boljeg glasa, treba napraviti medijalizaciju tj. pomak paralizirane glasnice prema sredini. To je moguće vrlo uspješno napraviti s fat transferom postupkom- prebačajem autolognog masnog tkiva u paralitičnu glasnicu. Time uspijevamo znatno poboljšati ili čak vratiti normalan glas.

Paraliza lijeve glasnice prije FAT TRANSFER postupka- vokalizacija

Ista glasnica nakon FAT TRANSFER postupka- vokalizacija

Najveći problem u liječenju bolesti glasa su neurološke bolesti glasa, kao što glasovni tremor, spastička disfonija, multipla skleroza, amiotrofična lateralna skleroza, Parkinsonova bolest ili mijastenija gravis. Kod spastičke disfonije prolazno pomažu injekcije botoksa u vokalni mišić, dok se kod liječene mijastenije gravis glas poboljšava.

I mnoge autoimune bolesti kao što su kolagenoze, reumatoidni artritis, amiloidoza ili Wegenerova granuomatoza, mogu dovesti do promjena na glasnicama. Sve to treba imati na umu u složenoj dijagnostici glasovnih bolesti i promjena.

Dok na neke od navedenih bolesti glasa ne možemo utjecati jer su posljedica drugih bolesti, na one koje nastaju zbog krive ili prevelike glasovne uporabe, pušenja, nezdrave prehrane i stila života- možemo i trebamo.

I kad je glas bolestan zbog loših životnih navika ili kao posljedica drugih bolesti moguće je pomo

i, ali pomoć je učinkovitija ako je pružena pravodobno.

Ne zaboravite voljeti i čuvati svoj glas, slušati ga i osjećati, govoriti tiše, manje i opuštenije, raditi na svojoj vokalnoj tehnici i kulturi glasovne komunikacije, izbjegavati vokalne ekscese (viku) i nemojte pušiti.

VAŠ GLAS JE VAŽAN

Važan je u svakodnevnom i profesionalnom životu.

Važan je u edukaciji, umjetnosti, medijima, govorništvu, politici, socijalnoj interakciji…

Važnosti glasa postajemo svjesni tek kada oboli ili kad nas drugi ne čuju ili ne razumiju, kad se mučimo govoreći ili kada moramo mijenjati radno mjesto zbog lošeg glasa i zamora.

ZATO ČUVAJTE I VOLITE SVOJ GLAS NE SAMO NA SVJETSKI DAN GLASA VEĆ SVAKI DAN

Prof. dr. sc. Santa Večerina Volić